Loading...

Zagreb siguran grad ili…?

//Zagreb siguran grad ili…?

Zagreb siguran grad ili…?

I dok pojedinci, koji su u prigodi sazivati konferencije za tisak, a u  svrhu vlastite promidžbe ili promidžbe svoje stranke (Alen Ostojić, Dario Hrebak HSLS, ljudi koji su vidjeli kriminalca samo na fotografiji) uzimaju sebi za pravo davati ocjene na temelju površnih analiza i  komparacije ne komparativnih parametra, na temelju jedne ili dvije godine, tvrdeći da je Zagreb siguran grad, pa čak sebi dopuštaju predlaganje gdje bi (ne zašto) trebalo graditi nove policijske postaje, ozbiljna analiza pokazuje da je Zagreb, samo relativno siguran  grad, sa naglaskom na relativno, a i to je upitno.
Čak iznose tvrdnje da je ustroj zagrebačke policije jednak onome iz 90- godina, što je daleko od istine, jer sam osobno sudjelovao u nekoliko promjena ustroja (kvalitativnih i kvantitativnih). Sve to nije niti blizu 90-ih godina.
Bio sam načelnik u 3 PP u Zagrebu, te dugo godina načelnik Sektora kriminalističke policije PUZ-a, mnogo puta nagrađivan i 5 puta odlikovan od strane Predsjednika RH dr. Franje Tuđmana. Ovom problematikom se bavim više desetaka godina.
Spominju Amsterdam sa 15 ubojstava i mjere ga sa Zagrebom.  Amsterdam je glavni grad i važno gospodarsko i kulturno središte Nizozemske.. Šire gradsko područje (s Randstadom) broji više od 1.36 milijuna stanovnika (2008.) što ga čini šestom metropolom u Europi).
Stuttgart sa 5 ubojstava (Zemaljski glavni grad Stuttgart, (njem.): Landeshauptstadt Stuttgart, alemanski: Landeshaubdschdadd Schduagert), glavni i po broju stanovnika najveći grad njemačke savezne pokrajine Baden-Württemberg. Oko 615.000 stanovnika živi u gradu na rijeci Neckar. Područje utjecaja procjenjuje se na 2.700.000 stanovnika, a metropolitansko područje na 5.300.000 stanovnika.
Istine radi, spominje se stopa ubojstava, što nije isto što i broj ubojstava, jer se stopa izračunava na 100 000 stanovnika, po posebnoj metodologiji.
Iako ubojstva nisu i ne mogu biti jedini pokazatelj sigurnosti jednog grada, u svom intervjuu navode i skroz netočan podatak da je u 2015 godini u Zagrebu bilo „samo“ 2 ubojstva, prema Izvješću MUP-a, bilo ih je 4, dakle dvostruko više. Treba znati da ubojstva, bar ne sva, spadaju u kategoriju kaznenih djela koja nije moguće prevenirati klasičnim metodama ili ih uopće nije moguće prevenirati.
Neposredno nakon intervjua kako je Zagreb siguran grad, bilježimo oružane prepade, obračune u podzemlju pri pokušaju reketarenja, zapaljene kuće, automobile i druga kaznena djela, što ne ide u prilog naprijed navedenoj tezi. Inače, ne uzimajući u obzir ratne godine, u Zagrebu se u prosijeku dogode 10-12 ubojstava godišnje. 58 od njih još je uvijek neriješeno, a ubojice slobodno šeću gradom.

Osim ubojstava u 2015 godini bilježimo i:

–    24 pokušaja ubojstva
–    39 silovanja (porast u odnosu na prethodnu godinu od čak 225%)
–    213 teških tjelesnih ozljeda
–    779 razbojništava (porast za više od 10%)
–    6051 tešku krađu
–    5439 provalnih krađa
–    1819 provala u domove
–    532 drske krađe
–    395 otuđenja motornih vozila itd, itd.

Valja napomenuti da je kod većine ovih kaznenih djela razriješenost katastrofalno niska (kod provala u domove ispod 13% !!!).

Najnoviji pokazatelji su poražavajući, a svakodnevne pucnjave, paleži automobila i dr, samo su posljedica duboko ukorijenjenog organiziranog kriminaliteta. O gospodarskom neću ni govoriti, dovoljno je spomenuti aferu Agrokor, od koje se trese čitava zemlja.
Osim statističkih pokazatelja, kojima se iskazuju prijavljena kaznena djela, postoji i tzv. siva zona, dakle ona KD koja nitko ne prijavi. Osjećaju sigurnosti pridonosi, osim egzaktnih pokazatelja i subjektivni osjećaj sigurnosti, koji po nekim istraživanjima i nije na najvišoj razini.
Da li je Zagreb siguran grad? Dobro bi bilo pitati oštećene i njihove obitelji. Napraviti detaljniju analizu od strane relevantnih osoba.
Da li Zagrebu nedostaje policajaca? Svakako, ali onih vidljivih, u pješačkoj ophodnji, koji se neće orijentirati na hvatanje prekršitelje u prometu (što je isto tako potrebno), već će na terenu, sukladno procjeni ugroženosti, djelovati preventivno na ona kaznena djela, koja u svojoj biti imaju biti prevenirana.
Osim toga, mnogim Zakonima smo policiji vezali ruke, ograničili djelovanje te ih (posebice kriminalistički dio) pretvorili u servis Državnog odvjetništva, koje je svoje sposobnosti dokazalo u mnogobrojnim izgubljenim procesima.
Mnoga kaznena djela (razbojništva, provale, krađe vozila i sl.) vrše se u serijama, pa tako i otkrivaju. No, dok sam tijekom jedne kriminalističke obrade prije dosta godina, počinitelju uspio dokazati preko 500 provala u stanove i kuće na području cijele Hrvatske, danas se rijetko koji krim. Policajac može pohvaliti sa otkrivenom serijom provala većom od 10-ak, a isto je i kod razbojništava i drugih kaznenih djela imovinskog kriminaliteta.
Kad govorim o sigurnosti, tu nisam namjerno spomenuo gospodarski kriminalitet (posebno kod javne nabave, o čemu samo već pisao), koji doseže enormne štete, krađe u trgovinama i trgovačkim centrima, gdje su procijenjene štete blizu 1,5% bruto prometa.
Da li je Zagreb siguran grad?
Potvrdan odgovor može dati samo netko tko ne razumije problem.
Poznato je da apsolutna sigurnost ne postoji, ali kako ga učiniti sigurnijim?

Nekoliko je odgovora na to pitanje:
1.    Promjenom zakonske regulative
2.    Korištenjem velikog broja zaštitara koji bi trebali biti drugi ešalon policije, kako to kaže gen. Mato Laušić
3.    Davanjem više značaja prevenciji, posebice kada je u pitanju nazočnost policijskih pješačkih ophodnji na kritičnim pozicijama i u kritično vrijeme te ostalim preventivnim mjerama poznatim u krim. praksi i teoriji
4.    Korištenjem znanja nezavisnih stručnjaka
5.    Realizacijom Plana sigurnosti u lokalnoj zajednici, kojeg sam davno napisao i predočio onima koji ga danas spominju  
6.    Dodatnom edukacijom policijskih službenika i njihovih rukovoditelja, koji trebaju biti postavljani prema kriteriju stručnosti, a ne podobnosti
Dragim kolegama iz HSLS-a sugeriram da prije nego počnu govoriti o tako važnoj temi, konzultiraju nekog tko dobro poznaje ovu problematiku, imaju ih (ga) i u vlastitoj stranci.

 

2017-08-16T18:03:29+00:00