Loading...

Ritam zločina

//Ritam zločina

Ritam zločina

Nedavno sam objavio članak koji sam započeo slijedećom rečenicom:

“Vrijeme je idealno za razbojnike, sezona je počela. Posebno me zabrinjavaju razbojništva u Poštanske urede, iako, prema mojim analizama, uskoro treba očekivati veću pljačku banke. Najviše šanse imaju Splitska i Zagrebačka banka.”
Samo 2 dana kasnije, nepoznati počinitelj naoružan pištoljem upao je u poslovnicu Zagrebačke banke u Zagrebu, Meštrovićev trg, razoružao zaštitara te od uplašenih službenica zatražio i dobio nepoznatu količinu novca, nakon čega je napustio mjesto događaja. Treba napomenuti da ovo nije prvi slučaj oružanog prepada u ovoj poslovnici.
Kako je moguće predvidjeti tako nešto? Radi li se o slučajnom, nasumičnom pogađanju ili je u pitanju nešto drugo? Svakako nešto drugo!
Slično kao i u filmu istog naslova, potrebno je zadovoljiti mnogo uvjeta da bi se tako nešto ostvarilo, bilo u mogućnosti predvidjeti događaje. Kod mene se radi o preko 30 godina bavljenja ovom problematikom, poznavanja mnogih kriminalističkih i kriminoloških načela i pravila, praćenja stanja kriminaliteta, mogućnosti izrade kvalitativnih i kvantitativnih analiza i sinteza. Sve do poznavanja razmišljanja prosječnog razbojnika, modusa operandi i još mnogo toga drugoga.
Postavlja se pitanje zašto to nitko ne želi iskoristiti. Savjet Splitskoj i Zagrebačkoj banci je bio besplatan.
Kao i u mnogim segmentima našeg Društva i ovdje su stvari krivo postavljene. Sve dok su “električari” Zakonom ovlašteni da rade sigurnosne prosudbe, prodajući skupu, često neučinkovitu i nepotrebnu opremu, u bankama na poslovnima sigurnosti rade ljudi (ne samo u bankama) koji u životu nisu vidjeli lopova, a sve ih nadziru MUP-ovi “stručnjaci” koji nisu uspjeli kao kriminalisti, možemo mijenjati zakonsku regulativu svaki dan, neće biti napretka, a nema ga, bez obzira koliko se trudili prikazati stanje boljim nego što jest.
Zadržimo se na konkretnom slučaju.

Što je to Policija mogla poduzeti?

Na temelju poznavanja kretanja kriminaliteta (posebno obzirom na godišnje doba, kada su ova KD u porastu), izraditi sigurnosnu prosudbu, na temelju koje je trebalo:

– Pojačati ophodnje kod ugroženih objekata (novčarske institucije)
– Ostvariti kontakte s odgovornim osobama
– Kontaktirati zaštitarsku službu
– U posebno ugroženim objektima organizirati zasjede i prismotre

Što je mogla učiniti banka?

– Prije svega angažirati stručnog savjetnika
– Zatražiti od zaštitarske službe pojačanu budnost i češće kontrole zaštitara
– Zatražiti dodatnu edukaciju zaštitara (uz selekciju i stimulaciju)
Što je mogla učiniti zaštitarska tvrtka?
Iako tu u pravilu vrijedi “koliko para, toliko muzike”, jer broj zaštitara i drugih mjera ovisi o Ugovoru i naručenim poslovima, ipak je bilo moguće:
– Izraditi analizu štetnih događaja na objektima novčarskih institucija kroz duži period
– Predložiti banci dodatne mjere zaštite za ovaj period
– Izvršiti dodatnu specijalističku edukaciju (ne baratanja pištoljem, već prvenstveno na planu taktike i metodike postupanja, kvalitativnog iskorištavanja radnog vremena, zapažanja sumnjivih pojava
– Izvršiti selekciju zaštitara, posebice na najugroženijim objektima (za to je potrebna analiza, koju netko treba znati izraditi)
Ne umišljam si da sam najpametniji, niti da sam jedini koji poznaje ovu problematiku, ali sam svakako jedan od najboljih, nažalost, kod nas se to ne cijeni. Najbolja ilustracija ovom jest odgovor na moj upit za suradnju (kada sam predložio Splitskoj banci besplatni elaborat i predavanje), jednog od “stručnjaka”….pa kaznena djela se događaju…
Da, pogotovo njima, čije poslovnice su u stanju orobiti i žene s plastičnim pištoljem. No, naš zadatak je da spriječimo kazneno djelo, prevencija, zaštita života klijenata i zaposlenika, pa onda i novca i drugih vrednota.
Znanje, gospodo, dovodi do kvalitetne prevencije. Ne kukanje nakon događaja i zvanje urednika da vam ne spomenu ime banke kada opisuju događaj.
2017-08-16T18:03:29+00:00